U udaljenim planinskim područjima Albanije, tradicionalna praksa stočarstva suočava se s ozbiljnim padom, a sve manje pastira vodi svoju stoku na ispašu svake godine. Ovaj odlazak stanovništva iz ruralnih područja prvenstveno je uzrokovan dubokom promjenom u kulturnim tradicijama i modernizacijom metoda uzgoja stoke, uz istovremeno veliki nedostatak radne snage. Kako sve više mladih ljudi emigrira u inozemstvo ili odbija stočarski posao u korist mogućnosti koje nude gradovi, sektor stočarstva ostaje bez nove generacije koja bi ga održala.
Ovaj se kulturni pomak dodatno pogoršava opasnim smanjenjem tradicionalnih mjera zaštite stoke od velikih mesojeda. Moderni pastiri postaju sve manje pažljivi, što značajno povećava rizik od napada divljih životinja na stada. Najviše zabrinjava činjenica da praksa uzgoja i držanja tradicionalnih pasa čuvara stoke brzo nestaje. Ovo smanjenje ne samo da ostavlja stada ranjivima, već i prijeti da će trajno izbrisati tisućljećima staru kulturnu baštinu koja je karakteristična za Balkan.
Danas je komunikacija među stočarima koji dijele iste planinske prostore svedena na minimum, a potpuno nedostaje interakcija između onih koji djeluju u različitim planinskim ekosustavima. Ova izoliranost u oštroj je suprotnosti s povijesnom praksom stočarskog nomadizma, sezonskim premještanjem stoke, tijekom kojeg su stočari redovito razmjenjivali znanje, dijelili prostore za ispašu i aktivno surađivali u zaštiti svojih zajedničkih stada.
Danas je zbog nedostatka nadzora nastala sekundarna ekološka kriza, a to je napuštanje pastirskih pasa (najnoviji dokazi dolaze iz Nacionalnog parka Mavrovo u Sjevernoj Makedoniji), koji zatim postaju slobodno lutajući psi. Ti su psi postali ozbiljna prijetnja lokalnoj divljini. Lovom na lokalne vrste plijena, oni izravno smanjuju dostupnost hrane za autohtone, ugrožene grabežljivce, posebice za balkansku risu, čime se ta rijetka vrsta dodatno približava izumiranju.
Kako bismo sustavno riješili ove međusobno povezane izazove, pokrenut će se posebna inicijativa „živućeg laboratorija” namijenjena planinskim stočarima.
Ovaj zajednički okvir osmišljen je kako bi oživio drevne stočarske običaje olakšavanjem strukturiranog programa razmjene štenaca među stočarskim zajednicama. Pastiri će biti aktivno poticani da uzgajaju i koriste lokalne pse čuvare stoke. Standardizacijom ovih razmjena među zajednicama, inicijativa ima za cilj prirodno smanjiti broj napuštenih i lutajućih životinja, istovremeno povećavajući genetsku raznolikost i dugoročno zdravlje lokalnih populacija pasa čuvara.
U konačnici, ova će mreža služiti kao ključna platforma za komunikaciju i razmjenu resursa. Učinkovito će povezati uzgajivače ovaca kojima nedostaju psi i one koji imaju višak štenaca o kojima više ne mogu brinuti, čime će se stvoriti održivo rješenje za zaštitu stada, a koje će biti vođeno od strane zajednice.
Kako bi se osigurala dugoročna održivost platforme, bit će formirana raznolika radna skupina koja uključuje različite zainteresirane strane. Ovaj suradnički odbor, u kojem će biti zastupljeni stručnjaci za očuvanje prirode, volonteri, lokalne vlasti i predstavnici lokalne zajednice, bit će zadužen za zajedničko osmišljavanje digitalne platforme. Nakon početne faze razvoja, ova će skupina aktivno razmatrati mogućnosti za kontinuirano održavanje, ažuriranje i uključivanje zajednice u budućnost platforme.
Razvoj digitalne platforme s niskim pragom pristupačnosti osigurat će da stočari mogu lako komunicirati i razmjenjivati informacije. Ovaj međusobno povezani sustav omogućuje stočarima da izravno iskorištavaju resurse jedni drugih.
Radna skupina identificirat će stočare koji koriste planinske pašnjake tijekom ljetnih mjeseci kako bi procijenila njihove specifične potrebe u vezi sa sprječavanjem napada velikih mesojeda na stoku.
Osim svoje primarne funkcije, platformu se može proširiti kako bi se odgovorilo na sekundarne regionalne izazove. Najvažnije je da može služiti kao decentralizirana mreža za rano otkrivanje i upozoravanje o šumskim požarima.
Radna skupina organizirat će interni sastanak na kojem će se okupiti zaposlenici organizacije PPNEA, volonteri koji sudjeluju u praćenju divljih životinja, predstavnici lokalne nevladine organizacije Albnatyra zajedno s njihovom mrežom volontera, lokalni vođe zajednice i aktivni građani.
Radna skupina usmjerit će se na identificiranje i kartiranje stočara u četiri različita planinska ekosustava, planirajući terenske posjete kako bi se procijenili lokalni uvjeti i izravno komuniciralo sa zajednicama koje se bave stočarstvom.
Radna skupina provest će četiri terenska istraživanja u četiri različita područja kako bi izravno razgovarala s lokalnim stočarima i službeno ih pozvala da se pridruže mreži platforme.
Organizirat će se drugi sastanak s dionicima kako bi se istražili ciljani mehanizmi potpore za ugrožene stočare koji bilježe veći broj napada predatora i imaju ograničene mogućnosti za sprječavanje gubitka stoke. Tijekom tog sastanka razmatrat će se konkretne strategije intervencije, uključujući subvencioniranje veterinarske skrbi i cijepljenja pasa čuvara stoke, kao i olakšavanje premještanja štenaca iz drugih zajednica stočara.
Kontinuirano održavanje platforme bit će usmjereno na aktivno poticanje stalne komunikacije među članovima, stočarima, te na olakšavanje razmjene pasa čuvara stoke kad god se za to ukaže prilika.
