Cilj otvorenih podataka i odgovornog dijeljenja informacija je promicanje transparentnosti, dostupnosti, ponovljivosti i suradnje, uz osiguravanje da dijeljenje podataka o praćenju velikih mesojeda ne stvara rizike za životinje, staništa, lokalne zajednice, vlasnike zemljišta ili tekuće aktivnosti očuvanja i istraživanja.
Podaci prikupljeni praćenjem trebaju se dijeliti što je moguće više, uzimajući u obzir da ne mogu ili ne bi sve informacije trebale biti javno dostupne u istoj razini detaljnosti. Konkretno, točna lokacija osjetljivih podataka može zahtijevati ograničen pristup kako bi se spriječile smetnje, progon, nezakonito ubijanje ili druge neželjene posljedice.
Stoga bi se načela dijeljenja podataka trebala uskladiti kako bi se postigla ravnoteža između otvorenosti i znanstvene transparentnosti te odgovorne zaštite osjetljivih informacija. Razina pristupa trebala bi biti proporcionalna osjetljivosti informacija i opravdanim potrebama korisnika podataka.
Ukratko, podaci bi trebali biti što je moguće dostupniji, ali i zaštićeni onoliko koliko je potrebno.
Načela otvorenih podataka, osjetljive informacije i razina pristupa podacima
Podaci prikupljeni praćenjem trebaju biti dostupni kad god je to moguće kako bi se podržalo znanstveno istraživanje, planiranje zaštite prirode, upravljanje, obrazovanje i povećanje svijesti javnosti. Pružatelji podataka trebali bi nastojati koristiti standardizirane formate i jasno definirane metapodatke kako bi se olakšala razmjena i ponovna upotreba podataka.
U slučajevima kada podaci ne mogu biti u potpunosti dostupni, razlog ograničenja treba jasno dokumentirati. Ograničenja bi se trebala temeljiti na prepoznatljivim razlozima vezanim uz očuvanje, zaštitu privatnosti, pravna, etička ili druga legitimna stajališta, a ne na nepotrebnim ograničenjima pristupa.
Sporazumi o razmjeni podataka trebali bi, gdje je to primjenjivo, definirati svrhu korištenja podataka, odgovornosti korisnika podataka, uvjete za ponovnu distribuciju, zahtjeve za navođenje izvora i postupke za postupanje s osjetljivim informacijama.
Ne bi se svi podaci prikupljeni tijekom nadzora trebali objavljivati javno, pogotovo ne oni koji imaju najveću prostornu ili vremensku rezoluciju. Posebnu pozornost treba posvetiti podacima koji bi mogli povećati rizike za velike mesojede ili njihova staništa.
Osjetljive informacije mogu uključivati, ovisno o vrsti i kontekstu:
- točne lokacije legla, mjesta razmnožavanja, mjesta za odmor ili drugih osjetljivih područja;
- lokacije posebno ranjivih jedinki ili malih populacija;
- točne lokacije uginuća ili nezakonitog ubijanja;
- lokacije na kojima se životinje nalaze tijekom posebno osjetljivih razdoblja;
- informacije koje bi mogle otkriti lokaciju životinja neovlaštenim osobama;
- osobni podaci o promatračima, vlasnicima zemljišta ili drugim osobama koje daju doprinos.
Stoga bi se u javnim skupovima podataka trebale primjenjivati odgovarajuće metode, kao što su prostorna agregacija, smanjena vremenska rezolucija, odgođeno objavljivanje ili kontrolirani pristup, ovisno o potrebi.
Razine pristupa podacima
Višestupanjski pristup upravljanju pristupom podacima može se koristiti za uspostavljanje ravnoteže između otvorenosti i zaštite osjetljivih informacija. Na primjer, informacije se mogu klasificirati kao:
Otvoreni podaci – informacije kojima se može slobodno pristupiti i ponovno koristiti bez značajnog rizika.
Ograničeni podaci – informacije koje su dostupne priznatim istraživačima, organizacijama za zaštitu prirode, nadležnim tijelima ili drugim ovlaštenim korisnicima pod određenim uvjetima.
Osjetljivi podaci – informacije kojima je potrebna viša razina zaštite jer bi njihovo javno objavljivanje moglo predstavljati značajan rizik za životinje, staništa, ljude ili tekuće aktivnosti očuvanja prirode.
Ograničenja pristupa treba redovito provjeravati. Informacije ne bi trebale biti ograničene dulje nego što je potrebno, osobito kada se povezani rizik smanji.
Prava na podatke, navođenje izvora i priznanje zasluga
Pružatelji i donositelji podataka trebali bi dobiti odgovarajuću zahvalu kada se njihovi podaci koriste u izvješćima, analizama, publikacijama, kartama ili drugim materijalima. Izvor podataka treba jasno navesti, a korisnici podataka trebali bi poštovati dogovorene uvjete za navođenje izvora i ponovnu upotrebu.
U slučajevima kada se praćenje provodi u suradnji, odgovornosti za upravljanje podacima, pristup, analizu i objavljivanje trebale bi se dogovoriti što je prije moguće. Doprinos institucija, istraživača, organizacija za zaštitu prirode, terenskog osoblja i drugih pružatelja podataka treba prikladno priznati.
Odgovorno objavljivanje i komuniciranje
Rezultati praćenja trebali bi se prenositi na način koji podupire ciljeve očuvanja i sprječava neželjene posljedice. Karte, fotografije, objave na društvenim mrežama, izvješća i znanstvene publikacije trebali bi se provjeriti kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost otkrivanja osjetljivih lokacija ili drugih informacija koje bi mogle negativno utjecati na velike mesojede.
Javna komunikacija trebala bi jasno razgraničiti potvrđene nalaze, preliminarna izvješća i nesigurna opažanja. Rezultati bi trebali biti prezentirani na znanstveno odgovoran način, izbjegavajući pretjerane zaključke koji bi mogli utjecati na javno mišljenje, odluke o upravljanju ili postupanje prema pojedinim životinjama.
Prekogranična razmjena podataka
Za vrste čije se populacije prostiru preko državnih granica, trebalo bi poticati razmjenu podataka između susjednih zemalja kako bi se podržalo usklađeno praćenje i očuvanje. Gdje je to prikladno, zemlje i institucije trebale bi dogovoriti zajedničku terminologiju, formate podataka, minimalne metapodatke, uvjete pristupa i postupke za razmjenu osjetljivih informacija.