Suradnja u istraživanju ključna je za poboljšanje praćenja i zaštite medvjeda, vukova, risova i zlatnih čagljeva u cijeloj Jadransko-jonskoj regiji, gdje se populacije, staništa, prijetnje i sustavi upravljanja često protežu preko institucionalnih i nacionalnih granica. Suradnja između istraživača, sveučilišta, istraživačkih instituta, organizacija za zaštitu prirode, tijela koja upravljaju zaštićenim područjima, vladinih institucija, lokalnih stručnjaka i drugih pružatelja podataka može povećati geografski i vremenski opseg istraživanja te omogućiti analize koje ne bi bile moguće korištenjem podataka iz pojedinačnih projekata ili institucija.
Suradničko istraživanje trebalo bi se temeljiti na transparentnosti, uzajamnom poštovanju, jasno definiranim odgovornostima i odgovarajućem priznanju doprinosa. Uloge sudionika, uključujući institucije i pojedince, trebale bi se razmotriti i, gdje je to moguće, dogovoriti prije analize podataka ili pripreme rezultata istraživanja. To je posebno važno kada se postojeći skupovi podataka za praćenje, uzorci, fotografije, genetski materijal ili neobjavljene informacije kombiniraju iz više izvora.
Upotreba podataka i drugih istraživačkih materijala mora poštovati uvjete pod kojima su ti podaci prikupljeni, kao i sve sporazume između pružatelja podataka i suradnika. Podaci se ne smiju koristiti u nove istraživačke svrhe, dijeliti s trećim stranama ili objavljivati na način koji nije dogovoren s izvornim pružateljima podataka, osim ako relevantni dopuštenja ili sporazumi ne dopuštaju takvu upotrebu.
Autorstvo bi trebalo odražavati značajan doprinos istraživanju i pripremi publikacije, dok bi pojedinci ili organizacije koje pružaju vrijedne podatke, podršku na terenu, tehničku pomoć ili druge oblike pomoći koji ne zadovoljavaju kriterije za autorstvo trebale dobiti odgovarajuću zahvalu. O doprinosima bi se trebalo otvoreno raspravljati i revidirati ih kada se promijene uloge u projektu.
Znanstvene publikacije, izvješća, karte, prezentacije i javne komunikacije trebaju točno prikazivati metode, izvore podataka, ograničenja i doprinose koji su uključeni u istraživanje. Osjetljive informacije, uključujući točne lokacije ranjivih populacija, mjesta razmnožavanja ili odmaranja, lokacije smrtnosti ili druge informacije koje bi mogle stvoriti rizike za očuvanje prirode, trebaju se obrađivati u skladu s odgovornim načelima dijeljenja podataka.
Suradnici bi se trebali truditi riješiti neslaganja putem ranog i otvorenog komuniciranja. Ako se sporovi u vezi s korištenjem podataka, autorstvom, tumačenjem ili objavljivanjem ne mogu riješiti neformalno, sudionici bi trebali primijeniti dogovorene postupke za posredovanje ili rješavanje spora. Opći cilj trebao bi biti promicanje pravedne i učinkovite suradnje uz očuvanje znanstvenog integriteta, zaštitu osjetljivih informacija i priznanje doprinosa svih sudionika.
Načela suradnje u istraživanju
Transparentna i pravedna suradnja
Suradnja u istraživanju koja uključuje velike mesojede i zlatne čagljeve trebala bi se temeljiti na transparentnosti, uzajamnom poštovanju, znanstvenoj čestitosti i jasno definiranim odgovornostima. Cilj suradnje trebao bi biti kombiniranje komplementarnih stručnosti, podataka, resursa i znanja, uz osiguravanje da se svim sudionicima odgovarajuće odaje priznanje za njihov doprinos.
Istraživači i institucije trebali bi što prije razgovarati o ciljevima, očekivanim rezultatima, ulogama, odgovornostima i općim uvjetima suradnje. U projektima koji uključuju više zemalja ili institucija, razlike u nacionalnoj legislativi, institucionalnim postupcima, vlasništvu nad podacima, etičkim zahtjevima i prioritetima očuvanja trebale bi se uzeti u obzir od samog početka.
Definiranje uloga i odgovornosti
Uloge sudionika, uključujući istraživače, institucije, organizacije za zaštitu prirode i druge suradnike, trebaju biti jasno definirane. Ovisno o projektu, odgovornosti mogu uključivati planiranje istraživanja, terenski rad, prikupljanje uzoraka, identificiranje vrsta, upravljanje podacima, laboratorijske analize, statističku analizu, interpretaciju, osiguravanje financiranja, koordinaciju projekta i pripremu publikacija ili izvješća.
Odgovornosti ne bi se trebale dodjeljivati isključivo na temelju institucionalne pripadnosti ili staža. One bi trebale odražavati stvarni doprinos svakog sudionika i mogu se mijenjati tijekom trajanja projekta. Značajne promjene u odgovornostima trebale bi se raspraviti i dokumentirati.
Prekogranična i interdisciplinarna suradnja
Budući da se populacije velikih mesojeda i zlatnih čagljeva često prostiru preko administrativnih i državnih granica, potrebno je poticati zajedničko istraživanje između susjednih zemalja i institucija. Gdje je to prikladno, treba koristiti zajedničku terminologiju, kompatibilne skupove podataka, zajedničke metodološke principe i usklađene analitičke pristupe.
Također bi trebalo poticati interdisciplinarnu suradnju u onim područjima u kojima ona doprinosi boljem razumijevanju ekoloških, genetskih, veterinarskih, socijalnih, ekonomskih ili zaštitnih aspekata velikih mesojeda i populacija zlatnih čagljeva.
Rani dogovor
Za projekte koji uključuju značajne zajedničke skupove podataka, uzorke ili druge istraživačke materijale, partneri bi trebali razmotriti mogućnost sklapanja pisanog sporazuma o suradnji ili o načinu korištenja podataka prije početka analize. Takav sporazum može definirati svrhu istraživanja, sudjelujuće partnere, odgovornosti, pristup podacima, očekivane rezultate, načela autorstva, zahvale, povjerljivost i postupke za rješavanje neslaganja.
Rani dogovor može spriječiti nesporazume i pomoći da suradnja ostane transparentna i pravedna tijekom cijelog istraživačkog procesa.
Upotreba podataka, uloge i odgovornosti
Odgovorno korištenje zajedničkih podataka
Podaci prikupljeni istraživanjem trebali bi se koristiti u skladu s uvjetima pod kojima su prikupljeni te sa svim sporazumima sklopljenim između pružatelja podataka i suradnika. Prije kombiniranja skupova podataka iz različitih institucija ili zemalja, istraživači bi trebali razjasniti dopuštene načine korištenja podataka te sva ograničenja u vezi s analizom, ponovnom distribucijom, objavljivanjem ili javnim objavljivanjem.
Podaci koji su prikupljeni za određenu svrhu istraživanja ne bi se automatski trebali smatrati dostupnima za istraživanja koja nisu povezana s tom svrhom. Ako nova istraživačka pitanja ili dodatne analize značajno proširuju prvotnu svrhu dijeljenja podataka, potrebno je konzultirati se s odgovarajućim pružateljima podataka.
Priznavanje zasluga pružateljima podataka
Potrebno je prikladno priznati doprinos institucija i pojedinaca koji prikupljaju, upravljaju, obrađuju ili pružaju podatke. To je posebno važno za dugoročne programe praćenja, u kojima vrijednost skupa podataka može ovisiti o dugogodišnjem terenskom radu i doprinosu brojnih osoba.
Pružatelji podataka trebali bi imati mogućnost razumjeti kako će se njihovi podaci analizirati i kako će se prezentirati dobiveni rezultati. Po potrebi, trebali bi biti pozvani da sudjeluju u interpretaciji i pripremi rezultata, osobito kada je njihovo lokalno ili dugoročno znanje važno za razumijevanje rezultata.
Uzorci, slike i ostali istraživački materijali
Isti principi trebali bi se primjenjivati i na biološke uzorke, fotografije, genetski materijal, zbirke tkiva, podatke prikupljene fotozamkama, zvučne snimke i druge istraživačke materijale. Prije nego što se ti materijali prenesu ili koriste od strane drugog istraživačkog tima, potrebno je razjasniti odgovornosti i uvjete za njihovu upotrebu.
Istraživači moraju poštovati relevantne dozvole, etičke smjernice, dogovore o vlasništvu, sporazume s vlasnicima zemljišta ili nadležnim tijelima te druge uvjete povezane sa sakupljanjem ili pohranjivanjem istraživačkog materijala.
Tumačenje podataka i ograničenja
Suradnici bi trebali imati pristup dovoljnim informacijama o podrijetlu, metodama prikupljanja, kvaliteti i ograničenjima zajedničkih skupova podataka kako bi ih mogli ispravno interpretirati. Razlike u obujmu uzorkovanja, metodologiji, prostornom opsegu, vremenskom opsegu ili kvaliteti podataka između sudjelujućih skupova podataka trebale bi biti dokumentirane i uzete u obzir tijekom analize.
Nijedan partner ne bi smio selektivno koristiti ili izostavljati podatke isključivo kako bi postigao željeni znanstveni ili konzervacijski zaključak. Analitičke odluke trebaju biti znanstveno opravdane i, gdje je prikladno, trebale bi se raspraviti među suradnicima prije objavljivanja.
Autorstvo, priznanje i odlikovanje
Načela autorstva
Autorstvo bi trebalo odražavati značajan intelektualni ili praktični doprinos istraživanju i pripremi publikacije. Odluke o autorstvu trebale bi se temeljiti na doprinosu, a ne na institucionalnoj poziciji, stažu, statusu financiranja ili samom vlasništvu nad organizacijom ili skupom podataka.
Mogući doprinosi mogu uključivati razvoj istraživačkog pitanja ili metodologije istraživanja, opsežno prikupljanje podataka, laboratorijski ili analitički rad, statističku analizu, interpretaciju rezultata, pripremu rukopisa ili značajnu kritičku reviziju konačne publikacije.
Očekivanja u vezi s autorstvom treba razmotriti što je prije moguće i ponovno procijeniti ako se tijekom projekta promijene doprinosi suradnika. Svi predloženi autori trebali bi imati priliku pregledati i odobriti konačnu verziju rukopisa prije predaje.
Priznanje zasluga
Ne ispunjava svaki doprinos nužno kriterije za autorstvo. Osobe, institucije, terenske ekipe, nadzornici, tehničari, lokalni stručnjaci, znanstvenici amateri, upravitelji podataka, financijske institucije i drugi suradnici koji pružaju vrijednu podršku trebali bi dobiti odgovarajuću zahvalu, ako njihov doprinos ne opravdava njihovo navođenje kao autora.
Zahvale bi trebale biti konkretne i odražavati stvarni doprinos. U slučajevima kada u velikim programima praćenja sudjeluje velik broj osoba na terenu, nadležne institucije trebale bi uspostaviti odgovarajući i transparentan sustav za prepoznavanje njihovog zajedničkog doprinosa.
Podaci i utvrđivanje izvora podataka i institucija
Institucije odgovorne za dugoročno praćenje ili održavanje važnih skupova podataka trebale bi biti odgovarajuće navedene u publikacijama i drugim materijalima. Kada je to moguće, u publikacijama bi se trebalo jasno navesti podrijetlo glavnih skupova podataka te institucije ili projekte odgovorne za njihovo prikupljanje.
Podaci bi trebali biti citirani ili bi se trebali koristiti drugi službeni načini potvrđivanja, ovisno o okolnostima i u skladu s odredbama relevantnih pružatelja podataka ili repozitorija.
Jasna komunikacija o autorstvu i priznanju može pomoći u sprječavanju nesporazuma i poticati pravednu suradnju između institucija i zemalja.
Objavljivanje, komunikacija i rješavanje sukoba
Priprema i recenzija publikacija
Zajedničke publikacije trebaju točno opisati podrijetlo podataka, korištene metode, sudionike (institucije) i relevantna ograničenja istraživanja. Kada se kombiniraju skupovi podataka iz različitih zemalja, institucija ili programa praćenja, razlike u metodologiji, načinu uzorkovanja ili kvaliteti podataka trebaju se transparentno navesti.
Svi autori koji su dali doprinos trebaju imati razumnu priliku da pregledaju rukopis i daju svoje komentare prije predaje. Znanstvene razlike trebale bi se riješiti raspravom o dokazima, metodama i tumačenju, a ne isključivanjem alternativnih stajališta.
Osjetljive informacije u publikacijama
Istraživači bi trebali uzeti u obzir potencijalne posljedice za očuvanje prirode koje bi objavljivanje detaljnih informacija o velikim mesojedima i zlatnim čagljevima moglo imati. Znanstvene publikacije, karte, prezentacije, izvješća, internetske stranice i ostali materijali ne bi smjeli nepotrebno otkrivati točne lokacije brloga, mjesta razmnožavanja ili odmaranja, ranjive jedinke, mjesta gdje dolazi do smrtnih slučajeva ili druge osjetljive informacije.
Ondje gdje je za znanstvene svrhe potrebna detaljna prostorna informacija, potencijalni rizici trebaju se procijeniti i primijeniti odgovarajuće mjere zaštite. Ovo načelo treba biti usklađeno s odredbama o otvorenim podacima i odgovornoj razmjeni informacija.
Javna komunikacija
Rezultati istraživanja trebali bi se prenositi točno i proporcionalno. U javnim izjavama treba jasno razgraničiti utvrđene rezultate, preliminarna otkrića i nesigurna tumačenja. Posebnu pozornost treba posvetiti prenošenju informacija koje bi mogle utjecati na javno mišljenje o velikim mesojedima, zlatnim čagljevima, lovu, uzgoju stoke ili sukobima između ljudi i divljih životinja.
Kada se rezultati istraživanja prenose putem medija, internetskih stranica ili društvenih mreža, potrebno je na odgovarajući način istaknuti ulogu institucija koje sudjeluju u istraživanju i glavnih sudionika.
Rješavanje sukoba
Mogu se pojaviti neslaganja u vezi s vlasništvom nad podacima, pristupom podacima, analitičkim odlukama, autorstvom, tumačenjem ili objavljivanjem. Takva neslaganja treba riješiti što je prije moguće putem izravne i uljudne komunikacije između relevantnih suradnika.
U slučajevima kada se neslaganje ne može riješiti neformalnim putem, partneri bi trebali koristiti postupke utvrđene u odgovarajućem sporazumu o suradnji ili korištenju podataka. Ovisno o prirodi spora, to može uključivati konzultacije s koordinatorima projekta, predstavnicima institucija, neovisnim znanstvenim suradnicima ili drugim dogovorenim mehanizmima posredovanja.
Cilj bi trebao biti da se neslaganja rješavaju na pravedan način, uz zaštitu znanstvene cjelovitosti i održavanje konstruktivnih odnosa između suradujućih institucija i pojedinaca.