Cilj Otvorenih podataka i odgovornog dijeljenja informacija je promicati transparentnost, pristupačnost, ponovljivost i suradnju, pritom osiguravajući da dijeljenje podataka o praćenju velikih zvijeri ne stvara rizike za životinje, staništa, lokalne zajednice, vlasnike zemljišta ili tekuće aktivnosti očuvanja i istraživanja.
Podaci o praćenju trebali bi se dijeliti što je otvorenije moguće, pritom prepoznajući da sve informacije ne mogu ili ne bi trebale biti javno dostupne na istoj razini detalja. Osobito, precizne lokacije osjetljivih zapisa mogu zahtijevati ograničen pristup kako bi se spriječilo uznemiravanje, progon, nezakonito ubijanje ili druge nenamjerne posljedice.
Prakse dijeljenja podataka stoga bi trebale uravnotežiti otvorenost i znanstvenu transparentnost s odgovornom zaštitom osjetljivih informacija. Razina pristupa trebala bi biti razmjerna osjetljivosti informacija i legitimnim potrebama korisnika podataka.
Ukratko podaci bi trebali biti što je moguće otvoreniji, ali zaštićeni koliko je potrebno.
Načela otvorenih podataka, osjetljive informacije i razina pristupa podacima
Podaci o praćenju trebali bi se učiniti dostupnima kad god je to moguće kako bi podržali znanstvena istraživanja, planiranje očuvanja, upravljanje, obrazovanje i razumijevanje javnosti. Pružatelji podataka trebali bi nastojati koristiti standardizirane formate i jasno definirane metapodatke kako bi olakšali razmjenu i ponovnu upotrebu podataka.
Gdje se podaci ne mogu u potpunosti otvoriti, razlog za ograničenje treba biti jasno dokumentiran. Ograničenja bi se trebala temeljiti na prepoznatljivim razlozima očuvanja, privatnosti, pravnim, etičkim ili drugim legitimnim razlozima, a ne na nepotrebnim ograničenjima pristupa.
Sporazumi o dijeljenju podataka trebali bi definirati, gdje je to relevantno, svrhu korištenja podataka, odgovornosti korisnika podataka, uvjete za redistribuciju, zahtjeve za atribuciju, i postupke za rukovanje osjetljivim informacijama.
Ne bi sve informacije o praćenju trebale biti javno objavljene u svojoj najvećoj prostornoj ili vremenskoj rezoluciji. Posebnu pozornost treba posvetiti informacijama koje bi mogle povećati rizike za velike zvijeri ili njihova staništa.
Osjetljive informacije mogu uključivati, ovisno o vrsti i kontekstu:
- precizne lokacije brloga, mjesta za razmnožavanje, mjesta za odmor, ili drugih osjetljivih područja;
- lokacije posebno ranjivih pojedinaca ili malih populacija;
- precizne lokacije smrtnosti ili nezakonitog ubijanja;
- lokacije životinja tijekom posebno osjetljivih razdoblja;
- informacije koje bi mogle otkriti lokaciju životinja neovlaštenim osobama;
- osobni podaci o promatračima, vlasnicima zemljišta, ili drugim doprinositeljima.
Javni skupovi podataka stoga bi trebali primjenjivati odgovarajuće mjere kao što su prostorno agregiranje, smanjena vremenska rezolucija, odgođena objava ili kontrolirani pristup gdje je to potrebno.
Razine pristupa podacima
Višerazinski pristup podacima može se koristiti za uravnoteženje otvorenosti i zaštite osjetljivih informacija. Na primjer, informacije se mogu klasificirati kao:
Otvoreni podaci – informacije kojima se može slobodno pristupiti i ponovno ih upotrijebiti bez značajnog rizika.
Ograničeni podaci – informacije dostupne priznatim istraživačima, organizacijama za očuvanje, nadležnim tijelima, ili drugim legitimnim korisnicima pod definiranim uvjetima.
Osjetljivi podaci – informacije koje zahtijevaju višu razinu zaštite jer bi javno otkrivanje moglo stvoriti značajan rizik za životinje, staništa, ljude ili tekuće aktivnosti očuvanja.
Ograničenja pristupa trebalo bi periodično preispitivati. Informacije ne bi trebale ostati ograničene dulje nego što je potrebno kada se povezani rizik smanji.
Vlasništvo nad podacima, pripisivanje i priznavanje
Pružatelji podataka i doprinositelji trebali bi dobiti odgovarajuće priznanje kada se njihovi podaci koriste u izvješćima, procjenama, publikacijama, kartama ili drugim rezultatima. Originalni izvor podataka trebao bi biti jasno identificiran, a korisnici podataka trebali bi poštovati dogovorene uvjete za navođenje autorstva i ponovnu upotrebu.
Kada se praćenje provodi u suradnji, odgovornosti za upravljanje podacima, pristup, analizu i objavljivanje treba dogovoriti što je ranije moguće. Doprinos institucija, istraživača, organizacija za očuvanje prirode, terenskog osoblja i drugih pružatelja podataka treba odgovarajuće priznati.
Odgovorna objava i komunikacija
Rezultate praćenja trebalo bi komunicirati na način koji podržava ciljeve očuvanja i izbjegava nenamjernu štetu. Karte, fotografije, objave na društvenim mrežama, izvješća i znanstvene publikacije trebalo bi pregledati radi potencijalnog otkrivanja osjetljivih lokacija ili drugih informacija koje bi mogle negativno utjecati na velike zvijeri.
Javna komunikacija trebala bi praviti razliku između potvrđenih nalaza, preliminarnih informacija i nesigurnih opažanja. Rezultati bi trebali biti predstavljeni na znanstveno odgovoran način, izbjegavajući pretjerane zaključke koji bi mogli utjecati na javnu percepciju, odluke o upravljanju ili postupanje prema pojedinačnim životinjama.
Prekogranično dijeljenje podataka
Za vrste čije se populacije protežu preko državnih granica, trebalo bi poticati razmjenu podataka između susjednih država kako bi se podržalo koordinirano praćenje i očuvanje. Gdje je to prikladno, države i institucije trebale bi se dogovoriti o zajedničkoj terminologiji, formatima podataka, minimalnim metapodacima, uvjetima pristupa, i postupcima za razmjenu osjetljivih informacija.